Lazarev kanjon

lazarev kanjon

Sadržaj:

Ako ste ljubitelj prirode i avanture, onda je Lazarev kanjon pravo mesto za vas. Ovaj kanjon se nalazi u istočnoj Srbiji, kod sela Zlot, na 20 kilometara od Bora. To je najduži i najdublji kanjon u ovom delu zemlje, sa dužinom od oko 4,5 kilometara i dubinom od 300 do 500 metara. Kanjon je nastao erozijom Lazareve reke i njenih pritoka, koji su usekli svoje korito u krečnjački masiv Kučaja. Kanjon je zaštićen kao spomenik prirode od 1949. godine, a 2005. godine je proglašen objektom geonasleđa Srbije.

Lazarev kanjon - geografske karakteristike

Kanjon ima asimetričan poprečni profil, sa visokom i strmom desnom obalom, koja se nadvija nad reku i dostiže visinu od 500 metara, i nešto nižom i položenijom levom obalom, koja je visoka oko 300 metara. Uži profil kanjona je vrlo nagiban, sa prosečnim nagibom od 38% i visinskom razlikom od 200 metara između ušća u Zlotsku reku i kraja viseće doline. Kanjon je na nekim mestima toliko uzak da su gornji delovi obala udaljeni samo 40 metara jedan od drugog. U najužem delu kanjona postoji i niz velikih lonaca, koji su nastali kao rezultat vodene abrazije. Najveći lonac ima dimenzije od 7,5 x 6,5 x 3 metara.

Kanjon je okružen planinskim vencima sa svih strana: sa južne i jugoistočne strane se izdiže Malinik (1.087 metara), sa severne strane Strnjak (720 metara) i Kornjet (696 metara), a sa zapadne strane Pogara (883 metara) i Mikulja (1.022 metara). U okviru kanjona se nalazi preko 70 pećina, od kojih su samo neke otkrivene i dostupne javnosti. One su poznate kao Zlotske pećine, a među njima su najpoznatije Lazareva pećina, Verjnikica, Hajdučica, Mandina pećina, Dubašnička jama i druge.

Lazarev kanjon i njegovih 70 pećina

Lazarev kanjon je dom za više od 70 pećina i jama, koje predstavljaju pravi raj za speleologe i ljubitelje podzemnog sveta. Ovo područje krije mnoge speleološke lepote, među kojima se ističu Lazareva pećina, najduža poznata pećina u Srbiji, i Vernjikica, pećina koja oduzima dah svojim ukrasima i oblicima.

Iako je Lazarev kanjon poznat po mnogobrojnim pećinama i jamama, koje kriju razne lepote i tajne, jedna je ipak najznačajnija.  A to je Lazareva pećina, koja je najduža pećina u Srbiji, sa dužinom od preko 9 kilometara. Pećina je bogato ukrašena pećinskim nakitom od stalaktita i stalagmita, koji imaju različite oblike i boje. Pećina je takođe važna sa arheološkog aspekta, jer su u njoj pronađeni tragovi ljudskog prisustva iz bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba. Pećina je otvorena za posetioce od 2006. godine.

Lazareva pećina

Lazareva pećina se nalazi na samom kraju kanjona, na desnoj strani reke, na visini od 6,7 metara iznad njenog nivoa. To je najduža pećina u Srbiji, sa istraženih 16 kilometara kanala, od kojih je za javnost dostupno oko 1,5 kilometara. Pećina ima ulaznu dvoranu, koja je široka 15 metara i visoka 18 metara, i u kojoj se nalazi jezero, koje je duboko 3 metara i koje je nastalo od izvora koji izbija iz pećine. Pećina se sastoji od glavnog kanala, koji je širok od 7 do 15 metara i visok do 18 metara, i koji se proteže u dužini od 9 kilometara. Iz glavnog kanala se odvajaju brojni bočni kanali, koji čine složenu mrežu podzemnih hodnika i dvorana.

Lazareva pećina je i značajan arheološki lokalitet, jer su u njoj pronađeni tragovi tri različite praistorijske kulture. Najstarije naselje pripada bakarnom dobu (pre oko 5.000 godina), drugi horizont bronzanom dobu i treći horizont je najmlađe naselje koje pripada razdoblju IV do V veka pre nove ere. U pećini su otkriveni ostaci keramičkih posuda, koštanih alatki, metalnih predmeta, nakita, životinjskih kostiju i ugljenih ostataka vatre. Pećina je služila kao sklonište, mesto za lov, topljenje i obradu metala, kao i mesto za obavljanje rituala i kultova.

U pećini se mogu videti tri glavne morfološke celine, koje su dobile svoja imena po karakterističnim oblicima i sadržajima:

Prestona dvorana, koja je najveća i najlepša dvorana u pećini, sa površinom od oko 2.000 kvadratnih metara i visinom od 15 metara. U ovoj dvorani se nalaze ogromni kalcitni blokovi, koji podsećaju na katedrale, i koji su nastali od urušavanja stropa pećine. Ovi blokovi su ukrašeni raznim pećinskim nakitom, kao što su stalaktiti, stalagmiti, stubovi, zavese i draperije.

Koncertna dvorana, koja je druga po veličini dvorana u pećini, sa površinom od oko 1.500 kvadratnih metara i visinom od 12 metara. U ovoj dvorani se nalazi veliki pećinski orgulje, koji je zapravo niz stalaktita različitih dužina i debljina, koji proizvode zvukove kada se udare. Ova dvorana je dobila ime po tome što se u njoj održavaju koncerti klasične muzike, koji imaju poseban akustični efekat.

Dvorana slepih miševa, koja je najmanja i najmračnija dvorana u pećini, sa površinom od oko 500 kvadratnih metara i visinom od 8 metara. U ovoj dvorani se nalazi velika kolonija slepih miševa, koji su jedini živi stanovnici pećine. Ovi mali sisari su prilagođeni životu u mraku i koriste eholokaciju za orijentaciju. Oni se hrane insektima, koje love u blizini ulaza u pećinu.

poskok

Lazarev kanjon - najveće stanište poskoka u Evropi

Osim pećina, Lazarev kanjon nudi i druge zanimljivosti, kao što su džinovski lonci, vodom izdubljeni kotlovi raspoređeni u dva visinska nivoa, i serija slapova koji se ulivaju u reku. Kanjon je takođe dom retkih biljaka i životinja, među kojima se ističu krimski bor, tisa, srpska ramondija, divokoze, suri orao, šumska sova i sivi soko. U kanjonu žive i mnoge endemske vrste zglavkara i slepih miševa, kao i otrovnice poput poskoka. Pa se često nijedna ekspedicija ovde ne zaputi bez protivotrova.

Lazarev kanjon - mapa

Lazarev kanjon - mesto koje vredi videti

Lazarev kanjon je idealno mesto za ljubitelje prirode, avanture i istorije. Ovde se može uživati u prelepim pejzažima, planinarenju, speleologiji, raftingu, ribolovu, fotografisanju i obilasku kulturno-istorijskih spomenika. Kanjon nudi nezaboravno iskustvo za sve posetioce koji žele da otkriju lepote i tajne ovog jedinstvenog područja.

Izdvajamo iz ponude:
etno selo stanojevic
Najnoviji članci:
da li na rtnju zive vanzemaljci
Da li na Rtnju žive vanzemaljci?

Da li na Rtnju žive vanzemaljci? Sadržaj: Rtanj, mistična planina u istočnoj Srbiji, vekovima je predmet interesovanja zbog svojih neobičnih

dani piva
Dani piva

Dani piva u Zrenjaninu Dani piva – 06.08 – 11.08.2024. Manifestacija Dani piva u Zrenjaninu predstavlja značajan kulturno-turistički događaj koji

turizam u srbiji
Turizam u Srbiji

Turizam u Srbiji Sadržaj: Turizam u Srbiji se intenzivno razvija, što nimalo ne čudi jer Srbija je zemlja prepuna prirodnih

error: Content is protected !!